Bivši pavlinski samostan na Petrovoj gori [foto] [audio]

Županiju su na ovoj svečanosti predstavljali župan Ivo Žinić i njegovi zamjenici Anita Sinjeri-Ibrišević i Marin Piletić, te predsjednica Županijske skupštine Ivanka Roksandić.
Pavlinski samostan sv. Petra na Zlatu osnovao je otac Grdoš1303./1304. godine. Zlatski je samostan prvi puta stradao u dinastičkim borbama unutar Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva oko 1396. godine. Ponovo je stradao 1445. (Ili 1448. godine) kada su ga opustošile osmanlijske postrojbe, a redovnici su se sklonili u sigurniji pavlinski samostan Blažene Djevice Marije u Kamenskom. Već je 1451. godine papa Nikola V. na molbu zlatskih i kamenskih redovnika dopustio trajno i zakonsko pripajanje zlatskih posjeda onima samostana u Kamenskom. Iako su se pavlini vratili u samostan na Zlatu 1491. (ili 1496.) godine, već su ga 1545. (tj. 1548.) godine zauvijek napustili radi sve osjetnije opasnosti od napada osmanlijskih postrojbi. Nedugo potom su postrojbe Malkoč-bega opustošile širi prostor Petrove gore.
Napušteni pavlinski posjed (koji se od tog vremena naziva Petrovac) dobio je vojnu namjenu oko 1558. godine. U skladu s odredbama Sabora u Steničnjaku obavezu održavanja vojne posade s tri stražara preuzeli su knezovi Tržački. Utvrda na Petrovoj gori spominje se u Izvještaju vrhovnog kapetana Hrvatske i Slavonske krajine Ivana Lenkovića iz 1563. godine. Brigu o obrani Petrovca do 1579. godine vodili su vlastelini Steničnjaka, a od 1580. je obranu vojnog objekta preuzela vojna uprava Hrvatske krajine.
Širi prostor Petrove gore, zajedno s napuštenim pavlinskim samostanom prenamijenjenim u vojni objekt, potpao je 1584. godine pod kontrolu osmanlijskih postrojbi.Nakon pomicanja vojne granice na rijeku Unu na ostacima lađe crkve napuštenog samostana izgrađena je sredinom 17. stoljeća stalna vojna utvrda (čardak), koja je ostala u funkciji najkasnije do mira u Svištovu 1791. godine.
Nakon mira u Svištovu započelo je naseljavanje stanovništva iz pograničnih krajeva na širi prostor Petrove gore. U tom je periodu na ostacima svetišta crkve napuštenog samostana izgrađen pravoslavni hram silaska Svetog Duha.
Pavlinski samostan sv. Petra (i njegove kasnije pregradnje) istražen je u cijelosti: prva, sondažna istraživanja provedena su 1987. i 1988. godine (Hrvatski povijesni muzej), a ona sustavna 2006. i 2007. godine (Hrvatski restauratorski zavod). Po dovršetku istraživanja izvedeni su konzervatorsko-restauratorski i građevinski radovi (2009. - 2015.) s ciljem prezentiranja pavlinskog samostana te njegove kasnije višestoljetne kontinuirane uporabe u sekundarnoj namjeni (Hrvatski restauratorski zavod). Uređen je i prostor oko samostana, koji se preklapa s prostorom Ornitološkog parka Petrovac. Radovi su bili financirani sredstvima Ministarstva kulture RH te provedeni u suradnji s Hrvatskim šumama d.o.o. i TC Petrova gora.
Zlatski je samostan po dovršetku radova postao (za sada) jedini u cijelosti istražen kasnosrednjovjekovni pavlinski samostan na onodobnome slavonskom prostoru. Ovaj značajni spomenik hrvatske kulturne baštine prezentiran je radi upoznavanja i boljeg razumijevanja povijesnog te povijesno-umjetničkog onodobnog kulturnog pejzaža, smještenog usred raskošnih prirodnih bogatstava Petrove gore.
Tijekom svečanosti otvorenja nazočnima su se obratili ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše, pomoćnik ministra kulture Davor Trupković i župan Ivo Žinić, čiju izjavu novinarima možete čuti ovdje:
{play}images/stories/audio/pavlini.mp3{/play}