15 obljetnica Hrvatske zajednice županija: Decentralizacijom do ravnomjernog regionalnog razvoja

Hrvatska zajednica županija u 15 godina djelovanja educirala je više od 40 posto županijskih službenika, potaknula potpisivanje više od 10 sporazuma o suradnji županija i poljskih vojvodstava i dostavila stotinjak mišljenja na zakone koja se direktno odnose na poboljšanje uvjeta života u lokalnim sredinama.
Svečanost obilježavanja 15. obljetnice osnutka udruge kojoj je cilj promicanje interesa lokalne i regionalne samouprave održana je u nekadašnjem Županijskom domu Hrvatskoga sabora u petak 18. svibnja. U godini osnutka, Zajednica je brojala 11 članova, a danas su članovi sve hrvatske županije i Grad Zagreb. „Drago mi je što mogu reći da je u našem Izvršnom odboru zastupljeno čak devet političkih opcija. Bez obzira na to, razgovaramo, dogovaramo se, dolazimo do zajedničkih stavova, odluke unutar Izvršnog odbora donosimo jednoglasno i vjerujem da je to ključ našeg uspjeha“, rekao je župan Šibensko-kninske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk. Hrvatska zajednica županija je potpisnica dva važna dokumenta - Deklaracije o važnosti političkog uvažavanja i suradnji svih dionika političkog života te Deklaracije o suradnji županija i organizacija civilnoga društva koje je jedno od temeljnih pretpostavki demokracije i stabilnosti političkog sustava.
Simboliku održavanja svečane obljetnice u Županijskome domu prepoznala je i predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović koja je istaknula da je zadaća ove nekadašnje institucije bila djelovati kao korektiv u provedbi javnih politika. Predsjednica smatra da je današnji županijski sustav dovoljno ojačao da postane nositelj regionalnoga razvoja što je prepoznala i Vlada Republike Hrvatske održavanjem sastanaka s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave. Po uzoru na poljski model, županije bi trebale preuzeti poslove od državne uprave koje mogu i znaju obavljati brže i efikasnije, osobito kada govorimo o povlačenju sredstava iz EU fondova. Predsjednica je dala svoju podršku procesima decentralizacije jer smatra da će ona omogućiti razvoj demokracije boljom disperzijom političke odgovornosti. Uz predsjednicu, svečanoj obljetnici prisustvovao je i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković: „Slušanje, uvažavanje jedni drugih i rasprava o ključnim pitanjima od interesa za položaj jedinica lokalne i područne samouprave važno je i za što bolju, kvalitetniju i učinkovitiju realizaciju samog procesa daljnje decentralizacije. Također, ova Vlada odredila je kao jedan od najvažnijih ciljeva osnaživanje suradnje s lokalnom i regionalnom samoupravom te regionalni i ruralni razvoj kao preduvjet održivog i sveobuhvatnog razvoja Hrvatske“, rekao je.
Panel Županije 2030. okupio je dosadašnje predsjednike Zajednice koji su dali svoje viđenje prošlosti, ali i budućnosti lokalne i regionalne demokracije koja ove godine obilježava svoju 25. obljetnicu postojanja. Na panelu su sudjelovali prvi predsjednik Hrvatske zajednice županija i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina, ministar poljoprivrede i nekadašnji virovitičko-podravski župan Tomislav Tolušić, vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs i šibensko-kninski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija u drugom mandatu Goran Pauk.
Sudionici panela složili su se da je regionalna samouprava više puta dokazala da poslove koje preuzima od države može obavljati bolje i efikasnije, što je i glavna zadaća spone između građana i izvršne vlasti. Ministar Tomislav Tolušić istaknuo je da su županije kreatori razvoja svoga područja i trebaju iskoristiti sve mogućnosti koje su im pružene. Najbolji primjeri malih ovlasti, a velikih odgovornosti su dva sektora u kojima su upravo županije osnivači velikog broja ustanova i kojima je fiskalna i funkcionalna decentralizacija nužnost, a to su školstvo i zdravstvo. Spuštanjem ovlasti s državne na županijsku razinu stvorili bi se uvjeti za ravnomjerni gospodarski razvitak zemlje, ali i otvorila mogućnost građanima da sami odlučuju o svom neposrednom životnom okruženju. Ministar uprave Lovro Kuščević govorio je o Nacionalnom planu reformi za 2018 . godinu, ističući kako je jedna od mjera u ovom reformskom području utvrđivanje modela funkcionalne i fiskalne decentralizacije, čiji je krajnji cilj poboljšanje funkcionalne raspodjele nadležnosti i učinkovitosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Ovom je prilikom najavio strukturne promjene kojima će doći do spuštanja dijela poslova ureda državne uprave na županijske razine.
Uspješno povlačenje sredstava iz EU fondova također je važna pretpostavka gospodarske konkurentnosti županija, a prema posljednjem istraživanju Instituta za javne financije, upravo su županije povukle najviše novaca među jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Bez obzira na to, uspješnost povlačenja mora biti veća, a ključno je da strateški ciljevi razvoja županija budu usklađeni s Europskom kohezijskom politikom za koju je najvažnije da prepoznaje specifičnosti regija kojima je novac namijenjen. Ministrica regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac naglasila je kako je poučena iskustvima s terena iz cijele Hrvatske izrazito svjesna važnosti kontinuirane komunikacije s građanima i lokalnom sredinom. Na sastancima župana i regionalnih koordinatora s Ministarstvom jasno je definirana uloga regionalnih koordinatora s ciljem jednakog postupanja i pojednostavljenom tijeku financijskih sredstava usmjerenih u projekte na lokalnoj i regionalnoj razini. To će omogućiti da oni u sljedećoj financijskoj perspektivi preuzmu dio upravljanja u programiranju operativnih programa. Pojačana aktivnost predstavnika Zajednice u europskim asocijacijama omogućila je povezivanje s drugim europskim regijama i učenje na primjerima dobre prakse. Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić nedavno je imenovan glavnim izvjestiteljem o financijskom okviru EU nakon 2020. pri Odboru regija te u narednih šest mjeseci treba sastaviti stručni tim koji će oformiti mišljenje o sljedećem višegodišnjem proračunu.
Skup je završio dodjelom statusa Županije – prijatelji djece, a prve županije koje su dobile taj status su Primorsko-goranska i Krapinsko-zagorska županija. Plakete je županima Željku Kolaru i Zlatku Komadini uručila dopredsjednica Saveza društava Naša djeca Hrvatske Sonja Borovčak.