Anica Lenart (HSS) postavila je dva pitanja, što je s „nesuđenim“ rodilištem u Kutini, te hoće li poticaje u poljoprivredi dobiti svi podnositelji zahtjeva kao i kada će oni biti isplaćeni.
Župan Ivo Žinić je rekao kako je „rodilište“ jedan krasno obnovljen objekt, te da on, dok je ovakav standard i model zdravstva na snazi, neće služiti toj svrsi. Razmišljanja o prenamjeni tog prostora dovela su do stava da se on iskoristi za specijalističke ambulante, potrebne gradu Kutini. U pripremi je i organizacija mikrobiološkog laboratorija u Kutini.
Zamjenica župana Anita Sinjeri-Ibrišević se u odgovoru na drugo pitanje vijećnice Lenart najprije složila s njom da su mjere ruralnog razvoja s državne razine „jedno veliko ništa za male proizvođače“, te je upravo stoga Županija u Proračunu osigurala 3 400 000 kuna, a toliko je predviđeno i u 2016. Za ovu godinu je stiglo 887 zahtjeva od kojih samo nekoliko ne zadovoljava uvjete, a nakon što Skupština SMŽ potvrdi odluku o dodjeli poticaja Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo odmah će krenuti u isplatu.

Dražen Pejaković (HSS) svoja je pitanja usmjerio na cestovnu infrastrukturu, odnosno mogućnost da se u planove ŽUC-a unese dionica ceste kroz Gračenicu Šišinečku i obnova dvaju mostova na istom području. Na nekoliko mjesta na cesti u Maloj Solini nastala su oštećenja, a Pejaković smatra da su ih izazvali preteški kamioni koji izvoze trupce tim smjerom.
Zanimala ga je i pomoć Županije gradovima i općinama za kapitalne projekte.
Župan je još jednom ponovio kako je proračun Županijske uprave za ceste i ove godine smanjen za više od 8 milijuna kuna, dodajući kako smatra da će se morati mijenjati model financiranja županijskih uprava za ceste.
Rekao je i kako vjeruje da će bar djelomice biti nastavljeno asfaltiranje konkretne ceste, a što se tiče oštećenja na cestama izazvanih prevelikim teretima koji njima putuju, ravnatelj ŽUC-a je već dobio zadaću da pribavi sve podatke o odgovornosti.
Oštećena mjesta će biti sanirana, kao i na nekim drugim mjestima.
Što se tiče pomoći gradovima i općinama u Proračunu je za sljedeću godinu predviđena pozicija u vrijednosti od 1 700 000 kuna, a i velika pomoć gradu Sisku za dovršetak Bakranove ulice u iznosu od milijun kuna.

Mladena Novaka (ORAH) zanima mogućnost sufinanciranja zapošljavanja logopeda na području SMŽ.
Zamjenik župana Marin Piletić odgovorio je da je problem s logopedima na području Županija u nedostatku koordinacije, nemamo podatke koje jedinice lokalne samouprave financiraju logopede, kao ni koje sve udruge obuhvaćaju usluge logopeda.
Na području Općine Lekenik SMŽ sufinancira logopeda, Grad Novska sufinancira logopeda, a naš Zavod za javno zdravstvo nije imao te podatke. „Radimo jednu sustavnu analizu, da vidimo koji broj djece zaista nije obuhvaćen tretmanom logopeda i tu ćemo onda u suradnji i sa Savjetom za zdravlje i svim našim povjerenstvima koja skrbe o toj problematici, zajedno s predsjednicom dr. Fabijanić utvrditi koje su to konkretne mjere kojima SMŽ može doprinijeti da sva djeca koja imaju potrebu za logopedom tu uslugu i dobiju“, rekao je Piletić.
Na Novakovo pitanje koje se tiče prijevoza djece iz Blinjske Grede u školu, odgovorio je privremeni ravnatelj ŽUC-a Stipo Šapina. Problematična dionica, 600 m, bit će u 2016. dovedena u stanje koje će omogućiti prometovanje i autobusa.
Tugomir Ratimir Bjelčić (Hrvatski laburisti) pitao je kad će biti raspisan javni poziv za potrebe u kulturi.
Pročelnik UO za prosvjetu, kulturu i šport Darjan Vlahov odgovorio je kako će program javnih potreba u kulturi biti raspisan najvjerojatnije već ove srijede, 23. prosinca, a uredba Vlade o financiranju udruga, pa tako i udruga u kulturi zakomplicirala je stvar, jer je ona u suprotnosti sa zakonom o kulturi, pa je to pomaknulo rokove.

Antun Maruski (SDP) želio je znati što je s izlazom s autoceste kod Lipovljana, kada će započeti radovi, kao i što je tzv. moslavačkom magistralom, odnosno pješačkim prijelazima na njoj.
Župan je rekao kako bi osobno volio da radovi na izlazu Lipovljani počnu što prije, svjestan koliko bi to olakšanje bilo i za gospodarstvo i za građane Lipovljana, a prema njegovim saznanjima sva je potreban dokumentacija dovršena.
Ravnatelj ŽUC-a Stipo Šapina rekao je u odgovoru kako u „moslavačko-slavonsku magistralu“ nije uloženo 100, kako je rekao Maruski, nego 120 milijuna kuna. To su ogromna sredstva i veliko kreditno opterećenje za ŽUC. Župan je obećao kako će sporni prijelazi biti riješeni u skoro vrijeme.

Ivan Nekvapil (HNS) pitao je župana što je s korištenjem „jednog izvora termalne vode“ u Topuskom, koji bi se koristio za grijanje poslovnih prostora, stanova i ostalih objekata u Općini Topusko.
„U Topuskom postoje četiri izvora termalne vode, ne koriste se svi u potpunosti, jer nije ni potrebno. Koriste se svega dva. Ako bude potrebe, u budućnosti, koristit ćemo i taj četvrti izvor.“
Drugo njegovo pitanje odnosilo se na susret koji je župan imao s novinarima i obraćanje kojim se tada osvrnuo na proteklih godinu dana obnašanja vlasti u Županiji.
“Prošlo je godinu dana od preuzimanja vlasti i mi smo pripremali konferenciju za novinare, ali bili su parlamentarni izbori. Odgodili smo je i održali prije desetak dana u Korablji Tišinić. Ništa nismo rekli što nije napravljeno, nego smo upoznali javnost s učinjenim. Nismo novinarima kupovali nikakve skupocjene poklone, nismo dijelili parfeme, nego jednostavne kalendare, rokovnike kakve smo danas uručili i vijećnicima“, rekao je župan.

Mijo Šepak (HDZ) je svojim pitanjem aktualizirao depopulaciju Županije, upitao je župana kojim mjerama može Sisačko-moslavačka županija utjecati na rješenje ovog problema.
„Naravno da ova problematika koju ste istaknuli nije nimalo jednostavna. Niti Županija niti jedinice lokalne samouprave ne mogu riješiti ovo pitanje bez pomoći centralne države. To je svima nama jasno. Osnovni problem loše demografske slike, općenito u Hrvatskoj i u Županiji trenutno je loša gospodarska situacija. Mi kao županija možemo pripomoći razvoju gospodarstva, prije svega da zajedno s jedinicama lokalne samouprave pojednostavimo poslovanje postojećih tvrtki. Našim poduzetničkim kreditima, gdje sufinanciramo kamatu, 2% za uslužne i 3% za proizvodne djelatnosti i uz pomoć jedinica lokalne samouprave poduzetnici mogu dobiti povoljne kredite, čak do 1% kamate,“ rekao je župan. Takvim smo mjerama zaustavili otpuštanje ili potaknuli zapošljavanje, spasili gotovo 600 radnih mjesta. Tu je i program „Kupujmo lokalno“, a i nova mjera, koju dosad nismo imali u županiji, jednokratna novčana pomoć za svako treće i naredno rođeno dijete u iznosu od 2 500 kuna.

Na svojoj je 15. sjednici Županijska skupština prihvatila i temeljni dokument, nužan za funkcioniranje regionalne uprave Proračun Sisačko-moslavačke županije za 2016. godinu.